Hrvatska unija viših redovničkih poglavarica

Izgrađivati bolju europsku kuću

Utorak, 14. 04. 2009.

Izjava biskupa COMECE-a (Vijeće biskupskih konferencija Europske unije) u povodu izbora za Europski parlament od 4. do 7. lipnja 2009.

Europski izbori: prilika za izgrađivanje bolje Europe

Nakon 64 godine mirnog razvoja i dvadeset godina od pada Željezne zavjese, kojom je završena podjela kontinenta, proces europske integracije zaslužuje da ga se cijeni usprkos nekim njegovim nedostacima. Zato mi, biskupi COMECE-a, podupiremo i promičemo Europsku uniju kao projekt nade za sve njezine građane. I u ovom vremenu nesigurnosti zbog ekonomske i financijske krize, Europska unija je pokazala da je sigurna kuća koja se trudi sačuvati stabilnost i solidarnost među svojim članovima. Danas, 2009., Europska unija je kadra i raspolaže sredstvima da odgovori na najurgentnije i najneposrednije izazove našeg doba. Sudjelovanjem u izborima za Europski parlament, svi građani imaju mogućnost pridonijeti razvoju i boljitku Europske unije.

Sudjelovanje na izborima: pravo i odgovornost

Katolička je Crkva od samoga početka podupirala projekt europske integracije i nastavlja ga podupirati i danas. Svi kršćani imaju ne samo pravo, nego i odgovornost aktivno se uključiti u taj projekt, ostvarujući vlastito pravo glasa.
Sudjelovanje kršćana je bitno za ponovno otkrivanje “europske duše”, što je ključno da bi se odgovorio na temeljne potrebe osobe i za služenje općem dobru.
Europski parlament, svojim ovlastima i nadležnostima (koje će jednom kada se zaključi proces ratifikacije Lisabonskog ugovora biti dodatno osnažene), mora pridonijeti tome da se odgovori na te čežnje i na te ciljeve.

Što očekuju kršćani od Europskog parlamenta

Temeljna su načela svakoga društva ljudsko dostojanstvo i promicanje općeg dobra. Iz toga razloga ta načela moraju biti u središtu svih politika Europske unije.
Vodeći računa o važnoj ulozi Europskog parlamenta, očekujemo da članovi Europskog parlamenta sudjeluju i aktivno pridonose:
- poštivanju ljudskog života, od začeća do prirodne smrti kao sastavni dio svih zakonodavstava, programa i politika Europske unije;
- podupiranju obitelji utemeljenoj na ženidbi – shvaćenoj kao zajednici muškarca i žene – kao temeljnoj stanici društva;
- promicanju socijalnih prava radnikâ, zalažući se za takve radne uvjete koji će poštivati njihovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo;
- podupiranju ekonomskog upravljanja (governance) utemeljena na etičkim vrijednostima koje ima za cilj trajni ljudski razvoj kako u krilu Europske unije tako i na globalnoj razini;
- promicanju pravednosti u odnosima između Europske unije i zemalja u razvoju putem financijske pomoći i inovativnih partnerstava;
- pokazivanju solidarnosti izrađivanjem politikâ pomoći najslabijim i najpotrebitijim članovima naših društava (osobito osobama s posebnim potrebama, tražiteljima azila, doseljenicima);
- zaštiti stvorenog svijeta borbom protiv klimatskih promjena i poticanjem načina života utemeljenog na umjerenosti;
- promicanju mira u svijetu vanjskom politikom Europske unije koja će biti koordinirana i dosljedna.

Prosvijetljeni i vođeni Kristovim naukom, kršćani su spremni i žele pridonijeti zadovoljavanju tih težnji, u duhu izjave Njegove Svetosti Ivana Pavla II.: “kršćansko je nadahnuće sposobno preobraziti političke, kulturalne i gospodarske skupine u obliku suživota u kojem će svi Europljani osjećati kao u vlastitoj kući” (Ecclesia in Europa, 121).

Bruxelles, 20. ožujka 2009.

• Poziv upućen europskim građanima (pdf dokument)
• Izbori za Europski parlament - Vodič za Crkve i kršćanske organizacije Europske unije (pdf dokument)

+ Adrianus van Luyn, SDB, predsjednik, biskup Rotterdama (Nizozemska)
+ Piotr Jarecki, potpredsjednik, pomoćni varšavski biskup (Poljska)
+ Reinhard Marx, potpredsjednik, nadbiskup Münchena i Freisinga (Njemačka)
+ Gianni Ambrosio, biskup biskupije Piacenza-Bobbio (Italija)
+ Virgil Bercea, biskup biskupije Oradea Mare/Gran Varadina (Rumunjska)
+ Ferenc Cserháti, pomoćni biskup Esztergoma-Budimpešte (Mađarska)
+ Jozef De Kesel, pomoćni biskup Bruxellesa (Belgija)
+ Nikólaos Fóscolos, atenski nadbiskup (Grčka)
+ Fernand Franck, nadbiskup Luksemburga (Luksemburg)
+ Adolfo Gonzalez Montes, biskup Almerije (Španjolska)
+ Mario Grech, biskup Goza (Malta)
+ Anton Justs, jeglavski biskup (Latvija)
+ Egon Kapellari, biskup Graz-Seckaua (Austrija)
+ William Kenney, pomoćni biskup Birminghama (Engleska i Walles)
+ Czeslaw Kozon, biskup Kopenhagena (Skandinavija)
+ Christian Kratz, pomoćni biskup Strasburgo (Francuska)
+ Vaclav Maly, pomoćni praški biskup (Republika Češka)
+ Peter A. Moran, biskup Aberdeena (Škotska)
+ Rimantas Norvila, biskup Vilkaviškisa (Litva)
+ Christo Proykov, apostolski egzarh u Sofiji (Bugarska)
+ Frantisek Rabek, vojni ordinarij (Slovačka)
+ Anton Stres, nadbiskup koadjutor Maribora (Slovenija)
+ Jose Amandio Tomas, biskup koadjutor Vile Reala (Portugal)
+ Noel Treanor, biskup Downa i Connora (Irska)